Hrvatska

0 54

U četvrtak, 18. svibnja u 21h održana je svečana ceremonija otvaranja “UniSport Finals” 2017. na rivi u Biogradu na Moru. Na ceremoniji je sudjelovalo oko 1000 natjecatelja sa 17 hrvatskih sveučilišta i veleučilišta, koji će se sljedeća dva dana natjecati u 10 sportova.

Defileom hrvatskih studenata po biogradskoj rivi te svečanom ceremonijom otvorenja, započeli su UniSport Finals 2017 – završnica sveučilišnih prvenstava Hrvatske na kojima će se odvijati natjecanja u deset sportova. Finalse je otvorio zamjenik gradonačelnika grada Biograda na Moru, Marijan Stopfer, a studentima se obratio i predsjednik Hrvatskog akademskog sportskog saveza, Zrinko Čustonja.
Oko tisuću studenata sportaša iz svih krajeva Hrvatske u petak započinju s natjecanjima, a najveće uzbuđenje tradicionalno se očekuje na parketima gdje će najbolje od sebe pokazati košarkaške i futsal ekipe.  Za žestoki sportski okršaj spremni su i rukometaši te muške i ženske ekipe odbojke na pijesku od kojih se očekuje i otvorenje sezone kupanja obzirom da je odbojkaški teren smješten uz samu plažu. Čak tri sporta s reketom ove godine su u programu Unisport Finalsa i to tenis, stolni tenis i badminton, a vrlo je jaka i konkurencija u šahu gdje nas ove godine očekuju zanimljivi dvoboji.
Tu je i bogat društveni život od kojega se najviše ističu „Studentska ribarska noć“ s koncertom Mladena Grdovića, koji će se održati u petak, kao i „Finalna fešta“ s koncertom Prljavog Kazališta u subotu. Društveni će program obogatiti i „Festival sporta i aktivizma“, koji će u subotu od 9 do 14.30h održavati ispred zgrade Gradskog poglavarstva, a na kojem će građani Biograda moći vidjeti bolid formule kojega su izradili hrvatski studenti, a imat će priliku izmjeriti tlak i razinu šećera, plesati zumbu te se na kraju zasladiti otočkim proizvodima. Ulaz na sva događanja tijekom održavanja UniSport Finalsa je besplatan te se svi Biograđani pozivaju na što veći odaziv i davanje potpore razvoju hrvatskog studentskog sporta.
Organizator UniSport Finalsa i nositelj čitavog UniSport sustava je Hrvatski akademski sportski savez, koji iza sebe ima najveći multi-sportski događaj održan u novijoj hrvatskoj povijesti – Europske sveučilišne igre Zagreb-Rijeka 2016.
Predstavnici i reprezentacije ovogodišnjih Unisport Finalsa su: Sveučilišta u Zadru, Splitu, Dubrovniku, Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Puli, Sveučilište Sjever, te Veleučilišta „Vern“, „Lavoslav Ružička u Vukovaru“, Veleučilište u Slavonskom Brodu, Šibeniku, Požegi, Karlovcu i Veleučilište Baltazar.

Za više informacija upućujemo vas na:

0 27

Ove subote svi putovi vode u hram zadarskog futsala, kultne Mocire. Šlag na kraju prvenstva a sve uz ogromnu humanitarnu gestu, pomoći u liječenju mladoj Petri Zrilić. Dali ima većeg poziva svim ljubiteljima futsala i sporta općenito pa i svim ljudima dobre volje kao i svim podražavateljima humanitarnog rada? Vrhunski rad predstavništva udruge za mali nogomet ZŽ ili od milja zvana udruga Futsal Zadar na čelu sa čovjekom neobjašnjive energije i pregršt ideja i uspješnih rezultata Markom Šimurinom organizira još jedan sportski praznik za Grad Zadar i cijelu županiju.

Iako se na prvu čini da je glavni događaj finale završnice play offa prve futsal lige to je samo dobar razlog za jos jedan humanitarni hvale vrijedan potez, koji kao glavna krilatica subotnje veceri daje svima ostalima jako dobar primjer općenito postojanja amaterskog i poluprofesionalnog, pa i profesionalnog sporta. U subotu ce se odigrati tri utakmice vrhunskog futsala, odnosno tri omjera snaga dviju najboljih ekipa svih liga. Tako ce omjer snaga pokazati novi drugoligaši Samba i Kontrol Biro, zatim novi prvoligaši Poljica i biogradski Gauni, koji ce odigrati revijalne utakmice za prestiž i uvod u groznicu subotnje večeri koja starta u 21 sat, a to je dobri stari ,,el clasico” za prvaka sezone 2016/17. Ako uzmete u obzir samo neka od imena iz tabora Mnk Tina ili Mnk Varoši svake najave su suvišne, ali isto prenosimo dio najave glavnog organizatora:

,,Već viđeno, reklo bi se. Iako su svi koji su se plasirali u play off prijetili i imali prigodu zakomplicirati život vodećem dvojcu, ništa od toga. Ovaj vikend ćemo u finalu lige gledati najbolje – MNK Tin Zadar i Mnk Varoš Zadar. Aktualni prvak, pjesnici iz Papilona – Tin je dosta lako prizemljio MNK Puntamiku u polufinalu. Dvije lagane pobjede su im napunile dozu samopouzdanja i spremno očekuju petak i groznicu subotnje večeri. Lanjski najbolji igrač finala Ivan Mandic se specijalizirao za finala i to znaju u Varoši. Naravno opasnost prijeti od tri Burčula, Jakušića i nadasve Tonia Katalinica. Još ako hobotnica na vratima, mladi ali iskusni Ćurčija zaključa gol moglo bi biti slavlja kod Tihe Kneževića. No, zastrašujuće djeluje sastav Varoši gdje barem pet igrača mogu slomiti driblingom svaku obranu i igrača. I kad se sjete Jurline i Bugarije u Tinu ne spavaju mirno. Da ne spominjemo Klarina, Radmana, Župana i  ostale, no da li za sve ima mjesta u naslovnim ulogama. Podijeljena su mišljenja u zadarskoj futsal javnosti kome dati “pole position”. Varoš se dosta mučila kontra oslabljene, ali hrabre Idasse Nadin i nikoga nisu uvjerili u neku ekstra formu. No “mister rezultat” i plasman u finale su ostvareni a to je druga pjesma. Posebna priča je subotnji revanš koji kreće od 21 sat a moto je “Futsalom za Petru”. Naime,na ulazu će se davati i donirati novčana pomoć za nasu sugrađanku Petru Zrilić kojoj je potrebna pomoć za liječenje. Stoga ne sumnjamo da će naša futsal Zadar obitelj svesrdno pomoći u subotu jer DOBRO JE ČINITI DOBRO. Ovaj vikend svi putovi vode u nas hram – kultne Mocire!”

Dođite i podržite ovaj hvale vrijedan potez! Dobro je činiti dobro!

0 11

Na prigodnoj svečanosti u hotelu Adria u Biogradu na Moru gradonačelnik Ivan Knez jučer je otvorio impozantni Međunarodni znanstveni skup Fenomen glagoljice, koji se održava u Biogradu i Zadru.

– Tijekom dva dana govorit će se o fenomenu glagoljaštva i višestoljetnoj tradiciji glagoljanja na našem području, kazao je Knez.

Pritom se zahvalio svima koji su doprinijeli da se nakon znanstvenog skupa pod nazivom “Glagoljica u biogradskom kraju” održi i ovaj međunarodni skup, na kojem će izlagat ukupno 40 izlagača, od toga osam iz inozemstva: Udina, Moskve, Tokija Ljubljane, Beča i Gradišća.

– Mi smo prvenstveno turistički grad i u službi kulturnog turizma u Industrijskoj zoni smo ostavili četiri hektara za glagoljaški park, buduću biogradsku atrakciju s pogledom na Biograd, Pašmanski kanal i Kornate, na kojoj će biti i zvjezdarnica ili astronomski opservatorij te biopark, poručio je prvi čovjek ovoga grada.

Međunarodni znanstveni skup organiziraju Grad Biograd i Sveučilište u Zadru. Suorganizatori su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Staroslavenski institut iz Zagreba, Zadarska nadbiskupija, Zadarska županija i Ogranak Matice Hrvatske u Zadru.

– Naša hrvatska glagoljaška baština, kao izvorno hrvatska, prava je riznica vrijednosti koja na poseban način određuje hrvatski nacionalni identitet, a zadarsko-biogradska dionica glagoljaške baštine važan je čimbenik svehrvatske glagoljaške pismenosti, rekao je Božo Došen, inicijator i predsjednik Organizacijskog odbora.

Fenomen glagoljice, kaže, rezultat je spoznaje da je gospodarski i svaki drugi razvitak grada nemoguć bez utvrđivanja kulturne povijesti.

– Biograd je tijekom povijesti rušen u dva navrata, a tijekom Domovinskog rata vukovi s istoka ga htjedoše do temelja uništiti, no bili su neuspješni u svojim namjerama. Sad je nekadašnji glavni grad Sidraške republike, grad budućnosti, grad mladosti, uz daleko uvažavanje pravih i istinskih vrijednosti, zaključio je Došen.

Hrvatsku himnu Lijepa naša domovino i pjesmu Arsena Dedića izvela je Ana Deur učenica OŠ Biograd, Odjela glazbene škole, čijim je orkestrom ravnao mentor Željko Drevtić.

IZVOR: Grad Biograd na Moru

0 125

Kao i u svim velikim gradovima svijeta ovosezonska turistička ponuda kao i cjelogodišnji provod ne može se zamisliti bez kvalitetne hrane i pića. Tako se proširuje i ponuda grada Biograda na Moru.

Uskoro i u našem gradu otvara se mjesto na kojem ćete moći uživati u svim vrstama ,,burgera” kao i u preko 40 vrsta piva.
U svako doba dana pivnica ,,Burgers & Beers – Uvik Kontra” nudi:
– najbolje pivo i ,,burgere” u gradu
– vrhunsku pivničku atmosferu
– uslužno i profesionalno osoblje
– zagarantiran popravak raspoloženja
– blizinu parkinga i centra grada
Pratite novosti na:
Pivnica ,,Burgers and Beers – Uvik Kontra”
Šetalište kneza Branimira 22
23210 Biograd na Moru

0 39
FOTO: Bilten PP Vransko jezero

Tradicionalna manifestacija Festival cvijeća, u organizaciji Turističke zajednice Sv. Filip i Jakov, počinje u četvrtak 27. travnja u Sv. Filip i Jakovu.

Manifestacija se odvija u centru Sv. Filip i Jakova, a okuplja veliki broj izlagača i proizvođača cvijeća te sudionika iz Hrvatske i inozemstva. Obogaćena je raznim sadržajima i etno prezentacijama starih običaja kako našeg kraja tako i iz raznih krajeva Hrvatske. Uz izložbeni dio manifestacija ima i scenski dio u koji su uključeni polaznici dječjih vrtića zadarske županije, učenici osnovnih škola, kulturno -umjetnička društva, dalmatinske klape i sastavi.

Tijekom tri dana trajanja festivala potražite kupon na info punktu na ulazu u šator i ostvarite pravo na promotivnu cijenu ulaznice u Park prirode Vransko jezero! Cijena ulaznice za odrasle uz predočenje kupona na ulazu u Park je 15 kuna, a vrijedi za subotu  29. i nedjelju 30. travnja.

 

0 21

Zavičajni muzej u Biogradu počinje se preuređivati u jednu od svjetskih atrakcija s obzirom na vrijedna otkrića pomorske arheologije koja će u njemu biti izložena. Hrvatska će zahvaljujući njemu dobiti jednu od globalno značajnih kulturnih znamenitosti i turističkih atrakcija. Biograđani za taj projekt očekuju potporu iz EU fondova, a najava preuređenja muzeja naišla je na opće odobravanje i podršku. Riječ je o istinski vrijednom projekt vrijednom oko 40 milijuna kuna koji je na poseban način značajan i za Šibenik iako ga se u kontekstu onoga što Biograđani namjeravaju raditi, ne spominje, a moralo bi.

Naime, središnji i najvažniji dio stalnog postava Zavičajnog muzeja u Biogradu na moru čini svjetski vrijedna zbirka predmeta pronađenih na mletačkom trgovačkom brodu “Gagliana Grossa” koji je 1583. godine potonuo kod otoka Gnalića. brod je prevozio dragocjenostima za harem sultana Murata III, a 1967. godine istražili su ga prvi hrvatski podvodni arheolozi, Šibenčani dr. Zdenko brusić, Zlatko Gunjača i Dalibor Martinović. Upravo su oni na svjetlo dana iznije i prve senzacionalne nalaze među kojima je biola i znamenita škrinja s balom skupocjenog platna koje je ostalo sačuvano te danas predstavlja svjetski raritet.

Prema najavama Zavičajni muzej u Biogradu na moru bit će u cijelosti preuređen. Stalni će postav održavati cjelokupnu povijest Biograda na moru, ali će naglasak biti stavljen na arheološke nalaze s galije pronađene kod otočića Gnalić koji spadaju u red najvrednije svjetske baštine.

Idejni projekta na čijoj izradi radi arhitektonska tvrtka AB Forum iz Zadra, predviđa kako je objavljeno u medijima, ulaz u štivu galije “Gagliana Grossa” koji će biti uređen na vrhu zgrade muzeja odakle će se posjetitelji spuštati u utrobu galije gdje će ih čekati obilje nalaza s kojima će se potanko upoznati kroz priču o pronalasku mjesta brodoloma kod otoka Gnalića, povijest istraživanja olupine, sadržaj tereta kojeg je prevozila, put kojim je plovila od Venecije do mjesta na kojem je doživjela havariju i potonula. Zbirka predmeta pronađenih na olupini galije “Gagliana Grossa” ima više od 52 tisuće predmeta pa u Biogradu razmišljaju i o uređenju posebnog prezentacijskog centra u kojem bi bili isključivo predmeti pronađeni kod otoka Gnalića.

Biograd na moru, poznat po nizu uspješnih turističkih akcija, programa i manifestacija očito grabi krupnim koracima naprijed. Šibenik može biti ponosan što je na poseban način pridonio napretku tog susjednog grada čiji su žitelji, prema povijesnim izvorima, najvjerojatnije osnovali Šibenik.

Senzacionalni projekt preuređenja Zavičajnog muzeja u Biogradu na moru prilika je da se još jednom podsjetimo da su ono čime se Biograd s pravom ponosi, a predstavlja dragocjenu baštinu čovječanstva 1967. godine otkrili i iznijeli na svjetlo dana prvi hrvatski podvodni arheolozi, Šibenčani povjesničari i arheolozi Zdenko Brusić i Zlatko Gunjača te instruktor ronjenja Dalibor Martinović.

Prema Gnaliću su se zaputili na nagovor Zlatka Gunjače koji je želio provjeriti priče da se na dnu mora nedaleko od tog otoka nalaze ostaci nekog davno potonulog broda. Prve nalaze izronio je Dalibor Martinović, a njegovo istraživanje dna oko otoka Gnalica bio je povijsni događaj jer je toga dana počela hidroarheologija u Hrvatskoj.

upravo zbog svega onoga što su šibenski povjesničari i arheolozi kao prvi hrvatski hidroarheolozi pronašli u u Biogradu na moru je bito osnovan Zavičajni muzej koji se sada preuređuje, modernizira i pretvara u svjetsku kulturnu atrakciju.

Prvo podvodno arheološko istraživanje poduzeto kod otoka Gnalića organizirale su povjesničarke Ksenija Radulić i Sofija Pettricioli, a osim Gunjače, Brusića i Martinovića bili su uključeni i članovi tadašnjeg šibenskog Kluba podvodnih aktivnosti „Kornati“: Damir Lozić, Toni Anić, Martin Mojmir, Rato Čakić, Zoran Herak, Vinko Šarić, Boris Santini, Tomislav Balin i Joško Bogdan.

IZVOR: mok.hr

0 34

U niz aktivnosti koje biogradsko Gradsko društvo Crvenog križa provodi u sklopu svoje djelatnosti svakako se ubraja i ova potonja, a to je “Humanitarni paket za Dalmaciju i Primorje”.

Naime, kako nam je kazala Franka Troskot ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa grada Biograda, riječ je o humanitarnom projektu čiji je nositelj Gradsko društvo Crvenog križa Split, a koji se financira iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije, te uz posredovanje Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, čiji smo i mi partneri u projektu. Ovaj projekt provodi se u sedam županija Jadranske regije i u partnerstvu sa 18 drugih društava Crvenog križa.

Osnovni cilj projekta je doprinijeti ublažavanju siromaštva, a podjela humanitarnih paketa s prehrambenim namirnicama i higijenskim potrepštinama već se započela provoditi, kazala je Ravnateljica.

U planu su tri podjele paketa i to prema slijedećim prioritetima. Samci i kućanstva, primatelji zajamčene naknade kojima je pravo utvrđeno rješenjem nadležnog Centra za socijalnu skrb. Drugo, osobe starije od 65 godina u samačkom ili dvočlanskom kućanstvu sa prosječnim mjesečnim primanjima do 1.500 kn odnosno do 2.000 kn za dvočlano kućanstvo. Zatim, samohrani roditelji s ukupnim primanjima kućanstva nižim od iznosa bruto minimalne plaće u RH od 3.120 kn. Potom obitelji sa troje i više djece sa mjesečnim primanjima ukupno nižim od 5.705 kn kao iznosa prosječne neto plaće za svibanj 2016. godine prema Državnom zavodu za statistiku. Za pomoć se mogu javiti i iznimno samci ili obitelji sa jednim ili više zaposlenih od kojih nitko nije dobio plaću u razdoblju dužem od četiri mjeseca. Gradsko društvo Crvenog križa Biograd započelo je s podjelom paketa humanitarne pomoći te poziva osobe koje zadovoljavaju navedene kriterije da se jave u Gradsko društvo ili na broj 0989725991 kazala nam je ravnateljica Troskot.

IZVOR: Grad Biograd na Moru

0 43
Krenuli iz Nove Gradiške na put do Vatikana, branitelji hodočasnici upravo prošli kroz Biograd na Moru i zastali u Pakoštanima (2)
Foto: Alen Kocić-Koc

U petak svi koji su se provezli Jadranskom magistralom, možda su slučajno naletjeli na neuobičajeni prizor: skupinu hodočasnika s hrvatskom zastavom, koji su se pješice uputili iz Zadra prema Biogradu na Moru i Pakoštanima. Zanimalo nas je tko su oni i koji im je krajnji cilj, te saznali sljedeće.

Najprije tko su oni. Oni su hrvatski branitelji: Arsen Granda, predsjednik Udruge dragovoljaca Domovinskog rata Nove Gradiške, Željko Bakunić, tajnik Udruge, Željko Brčić-Duša, Ivan Jurasović, Željko Radošić, Branko Iskra, Alen Kocić-Koc, koji je i pratnja i snimatelj, Alen Balgač-Alf iz Kutine i Nenad Marčina iz Zadra, koji će im biti prevoditelj. Ispraćeni televizijskim kamerama i od strane svojih prijatelja, rodbine, članova udruga, čelnih ljudi grada, TZ i Tima za psihosocijalnu pomoć  hrvatski branitelj iz Nove Gradiške, Kutine i Zadra, pripadnici raznih vojnih postrojbi iz Domovinskog rata, početkom ožujka ove godine iz Nove Gradiške krenuli su pješice na 900 kilometara dugo putovanje. Na krajnje odredište nadaju se stići 5. travnja, a cilj im je Vatikan.

Na ovo jedinstveno hodočašće uputili su se 1. ožujka uz pomoć suboraca i prijatelja iz cijele Hrvatske, ali i onih iz Italije. Nakon 17 dana dugog puta iz Nove Gradiške, pa preko Novske, Kutine, Križa, Dugog Sela, Lučkog, Draganića, Krnjaka, Slunja, Plitvičkih jezera, Pečana, Svetog Roka, Maslenice i Zadra 17. ožujka stigli su u Pakoštane, a nakon kratkog predaha potom neumorno nastavili prema Šibeniku, Rogoznici, Trogiru i Splitu. Potom će brodom do Ancone te zatim ponovno nastaviti pješice prema  Rimu i Vatikanu.

Nesvakidašnjim pothvatom promoviraju Novu Gradišku, čuvaju sjećanje na Domovinski rat, oživljavaju prijateljstvo i uspomene, spajaju Slavoniju s Dalmacijom, ali im braniteljsko hodočašće služi i kao svojevrsna terapija. Unatoč godinama i bolestima branitelji hodočasnici ne posustaju, oboružani vjerom i izvornim poklonima koje su priredili za audijenciju kod pape. Smisao cijelog ovog pothvata je što žele zahvaliti na svemu što su Sveta Stolica i pokojni papa Ivan Pavao II učinili za Hrvatsku, pa su trase braniteljskog hodočašća osmišljene upravo oko gradova koje je posjetio za života. Na kraju puta nazvanog  „Braniteljsko hodočašće zahvalnosti“ papi Franji uručit će slavonsku košulju ukrašenu zlatovezom, slavonski šešir i tkanicu, koje su spremili u drvenu škrinjicu sa slavonskim motivima, što je ručni rad branitelja Željka Radošića.

O braniteljskom hodočašću paralelno nastaje dokumentarni film „Milijun koraka“ kojeg će snimiti jedan od sudionika hodočašća, fotograf Alen Kocić iz Nove Gradiške, dok je audijencija kod Svetog oca zakazana za 5. travnja događaj koji će zacijelo zabilježiti i televizijske kamere. Želimo im sretan put i dobro zdravlje!

Gordana Šarić

0 34

Više od deset tisuća fanova čestitalo je putem Facebooka hrvatskim nogometašima Luki Modriću, Mateu Kovačiću i Dariju Srni nakon što su donirali 300.000 eura za operaciju srca dvogodišnjeg dječaka Ivana.

modric-kovacic-srna-donirali-300-000-eura-za-ivanaIako su se oni na ovu donaciju odlučili anonimno, nekako se doznalo za njihovu gestu, najvjerojatnije od obitelji dječaka, te je vijest o tome objavljena na Facebook stranici posvećenoj nogometašima koju prati 30.000 fanova.

Nakon toga, objava o tome podijeljena je više tisuća puta na Facebooku, a brojne građane dirnula je ova plemenita gesta.

Spomenuti nogometaši i do sada su nebrojeno puta pomogli i pomažu onima kojima pomoć treba, ali ne žele o tome javno govoriti, donosi Kalelarga info.

0 64

gradska-knjiznica-biograd-milana-vlaovic-jelka-sipina-tihana-jurisicU tijeku je Mjesec hrvatske knjige, kulturna manifestacija koja u Hrvatskoj promiče čitanje kao društvenu djelatnost i knjigu kao kulturno dobro, što je povod nedavnom gostovanju Milane Vlaović, hrvatske spisateljice, novinarke, skladateljice i kolumnistice u Gradskoj knjižnici Biograd na Moru. Geslo je ovogodišnje manifestacije „Čitajmo sto na sat“, i u tom smislu poruka je Milane Vlaović biogradskoj publici: „Čitajte! Što god uzmete u ruke, čitajte. Dobro je uzeti u ruke i lošu knjigu, jer tada ćete znati prepoznati i koja je dobra. Samo čitajte.“ Milana Vlaović, kao djelo kojem se uvijek treba vraćati i čitati ovom prigodom istakla je „Kiklopa“ Ranka Marinkovića. Od domaćih autora voli čitati Miljenka Jergovića, Antu Tomića, Olju Savičević, Marinu Vujčić, od stranih Jeffreya Eugenidesa i Jonathana Frenzena, a nedavno je čitala „Bez straha“, razgovor dviju vodećih španjolskih intelektualki, benediktinske redovnice Terese Forcades i novinarke i magistrice sociologije Esther Vivas.
„Milana Vlaović koliko lijepa, toliko je i pametna, rekao bi Branimir Bilić onako patetično. Vi predstavljate jednu bolju Hrvatsku, ne zato što ste sve to što jeste, nego zato što ste poduzetnica.“, istakla je Jelka Sipina iz Gradske knjižnice Biograd na Moru kada je u svom pozdravnom govoru na samom početku književne večeri pozdravljala gošću knjižnice i nazočne.
„Baš sam danas imala jednu raspravu kako svi mi u Hrvatskoj imamo pomalo nezdrav odnos prema umjetnosti: umjetnici ne bi smjeli biti poduzetnici, oni bi trebali samo razmišljati o umjetnosti i valjda živjeti od zraka. Nekakva romantičarska slika koja je zapravo u stvarnosti prilično nemoguća, jer umjetnici isto moraju živjeti od nečega, tako da, ako ste me već predstavili na taj način, nemam ništa protiv.“, kazala je Vlaović u uvodnom dijelu.
gradska-knjiznica-biograd-na-moru-milana-vlaovic-i-tihana-jurisicU nastavku je Tihana Jurišić povela razgovor s gošćom. Milana Vlaović rođena u Metkoviću, deset godina živjela je u Italiji, Španjolskoj i Grčkoj, danas živi u Zagrebu. Osim što je diplomirala na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, završila je četverogodišnju edukaciju iz integrativne psihoterapije, a stečeno znanje primjenjuje u Centru za psihološku pomoć „Sve za nju“ namijenjenom ženama oboljelim od karcinoma, gdje radi kao psihoterapeutkinja. Brojnim pjesmama nagrađenim na hrvatskim glazbenim festivalima potpisuje glazbu i tekstove te piše tekstove i sklada poznatijim hrvatskim izvođačima, između ostalih Vesni Pisarović, Lani Jurčević, Luki Nižetiću. Članica je Hrvatskog društva pisaca i Hrvatskog društva skladatelja. Nakon kratkog Tihaninog predstavljanja ove svestrane gošće, u nastavku više je bilo riječi o njenim književnim djelima, a uz zbirku priča „Rašeljka i druge žene“, bila je riječ o tri romana koje je napisala: „Blato“, „Bomboni od meda“ i najnovijem „Glad“.

gradska-knjiznica-biograd-milana-vlaovic-2Kako je zapravo krenula s pisanjem, Milana Vlaović objasnila je ovako: „ Prvi roman je nastao u mojoj glavi tj. ideja se rodila još kad sam imala 11 godina, a to je priča romana „Bomboni od meda“, kada sam pomislila ako to nije priča koju ću ja jednog dana ispričati ljudima, onda ja zapravo nemam pojma o tome što bi bila prava priča. S obzirom da sam odrasla u biblioteci, moja mama je bila knjižničarka i prof. hrvatskog jezika, stvarno sam imala veliku sreću da sam provela djetinjstvo čitajući knjige, odrasla sam među knjigama. I kad sam tu priču čula, naravno da sam se pitala jesam li u stanju pisati knjige. Za mene pisanje knjige počinje od priče i cijela motivacija pisanja je prenošenje priče ljudima. Nekada dok nije bilo televizije, medija, interneta i svega ovoga što mi danas imamo i uzimamo pod normalno, postojali su pripovjedači. Postojali su ljudi koji su sjedili i svojom memorijom i svojim pamćenjem prenosili ono što je važno idućoj generaciji. I onda su se one važne priče prenosile s koljena na koljeno i došle su do današnjih dana. Neke su zapisane, a neke i nisu. Mislim da sam ja po vokaciji pripovjedač, ta osoba što sjedi kraj ognjišta i koja priča priče. I meni je bilo važno samo doći do priče koja je vrijedna pričanja, koja je vrijedna toga da se pamti i da se eventualno zapiše. I to je za mene bila ova priča koja je u meni rasla, živjela, sazrijevala sa mnom, dok nisam došla do dovoljno godina i iskustva da sam se usudila napisati jednu takvu priču. Ona je izašla 2011. godine, a prije toga je izašlo „Blato“. „Blato“ je izašlo 2007. godine i ja sam tada bila na nekoj polovici normalnog života, po prilici koliki je ljudski vijek, a tad sam imala 36 i tad sam se usudila napisati svoj prvi roman. Ali za mene je „Blato“ bila tek stilska vježba, jer bio je to pokušaj da samoj sebi dokažem da ja neku priču mogu započeti i dovršiti i da to ima glavu i rep i da ima smisao, a o čemu će bolje čovjek pisati nego o onome što najbolje zna. A „Blato“ je priča o malome gradu. Ono što me formiralo je mali grad i ja sam odala počast i ljubav tom malom gradu kroz roman „Blato“.“
dsc04325-rezolucija-ekranaIdućih četiri godine bavila se istraživanjem za sljedeći roman, „Bomboni od meda“, a budući je radnja smještena u doba Drugog svjetskog rata, proučavala je povijest, običaje i ljude iz tog doba. Na Tihanino pitanje koliko vremena posvećuje pisanju i kako nastaje knjiga, odgovorila je da mora isplanirati vrijeme u godini i osigurati kontinuitet za pisanje. „Glad“, roman koji danas doživljava svoje treće izdanje, je npr. pisala šest mjeseci svaki dan, dok je dvije godine intenzivno razmišljala o romanu. Ideju za pisanje romana dobila je na edukaciji za psihoterapeuta i htjela je pričom ukazati na važnost ljudske psihe, također i na dobiti ili benefiti koje čovjek može izvući kad radi na sebi. Romanom je htjela ukazati na to kako se čovjek može mijenjati i dolaziti do novih spoznaja koje zapravo mogu utjecati na naš cjelokupni psihički rast i naše sazrijevanje i da se psihološka metamorfoza događa tijekom čitavog života i ona je moguća bilo kada i u bilo kojim uvjetima. Također je htjela približiti ljudima oblast psihologije. „Kao psihoterapeutu bude mi žao kad se ljudi tek kad se suoče s bolešću shvate koliko je psiha važna, jer gotovo sve bolesti proizilaze iz našeg psihičkog stanja i iz naših emocija, a raditi na sebi možemo i prije. Ali mi tek kad se sudarimo s teškom bolešću, krenemo obraćati pozornost na psihu“, kazala je Vlaović.
gradska-knjiznica-biograd-milana-vlaovic-tihana-jurisicO ženskim likovima u književnosti govorila je na način da su joj kao strukture i ličnosti zanimljiviji i kompleksniji od muških, budući živimo u društvu u kojem muškarac može biti onakav kakav jest i vjeran svojoj pravoj prirodi, dok se žena razvija na sasvim drugačiji način. „Žena se mora boriti s raznim stereotipima koji su joj nametnuti, pa je prisiljena zavaravati i sebe i druge, a unutar tih pukotina krije se njena stvarna priroda i to je ženina slojevitost. Muškarci jesu junaci književnosti, dok ženskih likova ima, ali one nisu u tolikoj mjeri junakinje. Marija Jurić Zagorka npr. je imala epske ženske junakinje. Da se upita danas hrvatske glumice za ženske uloge, one bi sve odreda rekle da nemaju što glumiti, eventualno da ih zapadne uloga barunice Castelli dok su mlađe.“, zaključila je Vlaović
U zbirci priča „Rašeljka i druge žene“ glavne junakinje su žene nogometaša, a riječ je o pet istinitih priča u kojima progovara o životu supruga nogometaša u inozemstvu koji, tvrdi Vlaović, izvana djeluje glamurozno, sigurno i organizirano, ali kad se zagrebe ispod površine zapravo sasvim suprotno. „Nisam ga htjela prikazati ni gorim ni lošim, ali taj svijet vrhunskog nogometa u stvari je jedna „šarena laž“.“, govori Vlaović o svakodnevnim situacijama i nedaćama koje taj glamurozni svijet sa sobom nosi, od samoće, jezika, nesnalaženja, izgubljenosti i k tome još čestog izbivanja i čestih selidbi. Priče u zbirci napisane su na način da se stvarni akteri ne mogu prepoznati.
gradska-knjiznica-biograd-publika-2Književna večer s Milanom Vlaović koju je u biogradskoj knjižnici moderirala Tihana Jurišić, protekla je u toplom ozračju. Ono po čemu će biogradska publika zacijelo pamtiti Milanu Vlaović kao književnicu jest njen prikaz provincije u domaćoj književnosti, prikaz toliko blizak mentalitetu male sredine poput biogradske. „U malom mjestu boriš se za neku vrst intime, ali postoji i neko zajedništvo, što je suprotno samoći i otuđenosti u većim gradovima.“, utješno će Vlaović o životu u manjim sredinama u kojoj je i nas same jedan takav sličan igrom slučaja zadesio.

Gordana Šarić