Sedma umjetnost

0 21

 pacific rim posterPacific Rim/ SAD/ 2013/ akcija, avantura/ 131′

r: G. del Toro; gl: I. Elba, C. Hunnam, R. Kikuchi, R. Perlman

Ljepota zvijeri

 

Kad sam bio dječak želio sam spavati u lijesu a preko dana živjeti unutar robota“ izjavio je u nedavnom intervjuu Guillermo del Toro, redatelj filma Bitka za Pacifik. Takve želje iz mladenačkog doba otkrivaju malčice pomaknut i maštovit um koji egzistira kreirajući svojevrsnu vlastitu paralelnu stvarnost sačinjenu od čudovišta, efekata, te industrijskog svjetla i magije. Sa takvim mentalnim sklopom del Toro je izrastao u jednog od najmaštovitijih redatelja nove generacije. Sa platna njegovih filmova na nas urlaju neke prekrasno dizajnirane zvijeri koje biju onu svoju neprekidnu bitku zla protiv dobra. Sve je to dodatno prekriveno svojevrsnim poetičnim plaštom, dajući konačnom proizvodu jednu dublju dimenziju. Njegovi filmovi nose prepoznatljiv potpis koji se čita i sa svakog kadra novog mu filma Bitka za Pacifik.

   Priča je sljedeća: Zemlja porađa svojeg neprijatelja. Iz zemljine utrobe, kroz vodena prostranstva Pacifika, na površinu izronjavaju čudovišta dimenzija nebodera, nazvana kaijui. Protiv njih se bore tzv. jaegeri, tj. ljudski dvojac situiran unutar gigantskih robota i povezan umom. Problem nastaje kad se frekvencija izlaženja kaijuia na zemljinu površinu poveća, a njihova veličina također…

   Film je smješten u neposrednu budućnost, što mu odmah daje jedan veliki akcijski zalet. Naime, kad gledatelj shvati da je režiser bio toliko hrabar i arogantan da putem golemih čudovišta kroz svega nekoliko godina od danas pokopa svijet kakav znamo, njegov pogled bude prilijepljen za platno kojim jurcaju kaijui i jaegeri mlateći se u veličanstvenim bitkama: prva je gotovo teatralna i odvija se na površini arktičkog mora; druga je ganutljiv flashback jednog od glavnih likova smješten u Tokyo; treća se zove ‘Bitka za Hong Kong’ te kreće iz mora i završava na kopnu; finalna bitka odvija se blizu same zemljine jezgre, kod ishodišta svog zla. Koreografija borbi podsjeća na energični umjetnički ples, dok aktere oblizuju vatreni jezici a odsjaji boja se prelijevaju iz paleta tamnijeg u svjetlije, pa natrag. Pred del Torovim čudovištima se stoji sa divljenjem i čak nekakvim respektom, jer svaki kaijui je drukčiji, originalan i još snažniji. Pred jaegerima također – oni izgledaju poput novih modela skupocjenih automobila koji plijene pažnju dizajnom, elegancijom, ali i snagom. „Kolizija dvije prirodne sile jest spektakl kakav sam htio stvoriti“ objasnio je ovaj slučaj del Toro.

   Film je koncentriran na borbu dobra protiv zla. Kako bi to postigao u njemu nema prevelikih zvijezda koje bi odvlačile gledateljevu pažnju: Rinko Kikuchi i Charlie Hunnam, dvije mlade i perspektivne zvijezde, glume dvojac koji će u jaegeru smlaviti gmazolikog kaijuia; Charlie Day i Burn Gorman glume znanstvenike koji se u spašavanju svijeta vode empirijom… Najpoznatiji je možda Idris Elba koji utjelovljuje Stackera Pentecosta, glavnog vojskovođu koji upravlja jaegerima. Kad se pojavi na platnu i u motivacijskom govoru uzvikne: „Mi otkazujemo apokalipsu!“ gledatelj odjednom bude zagrnut nevidljivim plaštem sigurnosti pred velikim silama zla koje nadiru. Pojavi se nakratko i del Torov stari suradnik Ron Perlman u ulozi beskrupuloznog ratnog profitera.

   Ratovi su uvijek poticali razvoj inovativnosti i znanosti u svrhu napada i obrane, još od da Vincijevih skica naovamo. Del Toro je stvorio svoju bitku, agresore i obranu. Zavrtio ih je u divljem plesu na podiju zvanom Zemlja. Da bi to uspio morao je prodrijeti u psihu robota i sve ove godine ostati dijete. Bitka za Pacifik će se svidjeti svima kojima u dječjem dućanu ruka poleti prema svjetlucavoj igrački robota, ali se suzdrže znajući da im godine više ne dopuštaju igru.

Nikola Burčul

0 20

The-Internship-posterDragi čitatelji, od danas započinjemo s filmskim kolumnama pod nazivom ”Sedma umjetnost” našeg Biograđanina Nikole Burčula. Redovitim filmskim recenzijama ćemo popratiti aktualne filmove, a započinjemo s komedijom Pripravnici. Pročitajte!!!

 

Pripravnici

The Internship/SAD/2013/komedija/119′

r: S. Levy; gl: O. Wilson, V. Vaughn

Upornost ne zastarijeva

Film Pripravnici redatelja Shawna Levyja, koji trenutačno igra u kinima, nastavlja se tamo gdje je stao film Wedding Crashers iz 2005. Iako se glavni likovi Billy i Nick, koje tumače Vince Vaughn i Owen Wilson, bave drukčijim poslom, te iako su smješteni u drugu sredinu, prisutnost njih dvojice na platnu obvezno vuče sjećanja na tu laganu razbibrigu iz 2005. u kojoj je dvojac glumio likove koji upadaju nepozvani na vjenčanja nekim nepoznatim ljudima, predstavljajući se kao rodbina, te zavodeći lagane djevojke spremne na avanturu. Osam godina kasnije u filmu Pripravnici zatičemo ih kako prodaju ručne satove. Ubrzo nakon početka filma njihov šef (John Goodman) obavještava ih o zatvaranju firme jer „više nitko ne kupuje satove“. Stoga je dvojac primoran potražiti novi posao. U četrdesetim godinama, neupućeni u novotarije koje je digitalizacija i informatika donijela, u pretraživač Google ukucavaju: „Poslovi za ljude bez vještina“. Uskoro postaju pripravnici u samom Google-u, no tek ako sa svojom ekipom pobijede u nizu zadataka tamo će dobiti stalan posao…

   Kad je Alfred Hitchcock tražio glavnog glumca za kultni film Prozor u dvorište izričito je zahtijevao da se radi o „momku običnog izgleda s kim se većina može poistovjetiti“. James Stewart pokazao se kao savršen izbor. O sličnoj stvari se radi i kod glavnog dvojca filma Pripravnici: Wilson, fizionomije ‘nosoroga’ i ‘boksača slomljenog nosa’ (kako ga je prikazao Allen u filmu Ponoć u Parizu), te Vaughn, opušten i uvijek spreman za šalu, ovdje nalikuju na dvojicu momaka iz susjedstva kakve možemo sresti na nedjeljnom roštilju ili na klupi na  kvartovskoj utakmici. Da možemo pružiti ruku sa bocom pive kroz filmsko platno, sigurni smo da bi s nama nazdravili. Također, oni posjeduju onu fantastičnu odliku Bustera Keatona, ‘najvećeg komičara koji se nikad nije smijao’. Isto poput njega, oni su najurnebesniji kad su ozbiljni. U ovom filmu – zahvaljujući njihovom ogromnom pomanjkanju informatičkih znanja prijeko potrebnih za rad u Googleu – često ih vidimo u situacijama kad zblanuto stoje pred nerješivim problemom. E, baš tad je najurnebesnije!

   Oni utjelovljuju dvojicu dinosaura nekih davno prošlih vremena, analogne momke u digitalnom vremenu: slušaju Alanis Morrisette, i to onu njenu staru pjesmu „Ironic“, nose majice Toma Pettyja i citiraju film „Flashdance“, koji je aktualan bio još osamdesetih. Kao takvi oni upadaju u silno kompetitivan svijet mladeži, čiji uspjeh u životu ovisi o uspjehu kojeg će kao pripravnici postići u Google-u. „25 % mladih nakon školovanja ne može pronaći posao, i ovo je sve što imamo“ govori im jedan iz njihova tima. Okrutna to je istina. Stoga, u natjecanju za radno mjesto oni izvlače ono jedino što oni imaju, a mlađahna lica oko njih nemaju: iskustvo. Kombinirano sa mnogo dobre volje i mnogo upornosti, ono daje veličanstvene rezultate. To je ujedno i poruka filma: ukoliko si uporan i spreman zagristi za cilj, nema te tehnološke promjene koja te može pregaziti. Ta poanta je gledatelju dostavljena direktno i jednostavno. Film pritom nema prevelikih ambicija; o njemu se neće diskutirati na filmskim kolegijima, on neće završiti na popisu antologijskih filmova. Film je lepršav i veseo poput lijepog proljetnog dana. Pije se lagano kao limunada i nasmije nas nekoliko puta baš dobro. Leća kamere kojom je ovaj film sniman premazana je debelim slojem optimizma. Njegovi junaci Billy i Nick rijetko očajavaju nad propuštenim te bulje u budućnost sa navučenim osmjesima na licima.

    „Pozitivan stav i smisao za humor su dvije najvažnije čovjekove osobine“ rekao je jednom netko. Velika istina krije se u toj izreci. Dvojica naših glavnih likova su natopljena pozitivnim stavom i humorom. U Pripravnicima ova izreka nalazi svoju afirmaciju: pozitivan stav i humor su oružje protiv crnih misli i loših dana, njima je popločan put ka uspjehu i zapošljavanju. I to je sva filozofija.

Nikola Burčul, 19.08.2013.