Politika

0 33

Na portalu e-Savjetovanja pokrenuta je javna rasprava o novm Zakonu o otocima, odnosno – predstavljen je nacrt prijedloga iskaza o procijeni učinka popisa za prijedlog Zakona o otocima.

Foto ilustracija/arhiv

Donošenjem novoga Zakona o otocima, kako je najavljeno više puta, nastojat će se potaknuti razvoj otoka, osobito prema konceptu tzv. pametnih otoka i primjenom plave i zelene ekonomije, te potaknuti demografsku obnovu.

Prije 20-ak dana, za boravka u Jelsi, premijer Andrej Plenković potvrdio je da Vlada priprema novi zakon koji će uputiti u proceduru ove jeseni te pozvao lokalne otočne vlasti da se uključe kako bi u zakon bila ugrađena rješenja koja će omogućiti razvoj svih hrvatskih otoka.

Novi Zakon o otocima, prema premijerovoj najavi, dio je većeg zakonodavnog paketa u kojem će, među ostalim, biti i izmjene Zakona o regionalnom razvoju te Zakona o potpomognutim područjima. Jedna od važnijih izmjena je nova metodologija izračuna indeksa razvijenosti i razvrstavanje otoka prema stvarnom stupnju razvijenosti te usklađivanje hrvatske otočne politike s europskom.

Podsjećamo da je sada vrijeme da glasno i jasno razmišljate te se argumentirano uključite u javnu raspravu. Poslije će biti kasno!

Izvor: Naši škoji

0 35

OTVOREN JE NATJEČAJ IZ MJERE 5 PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA

Zbog šteta uzrokovanih požarima koji još uvijek uzrokuju velike materijalne gubitke i na poljoprivrednim površinama, Ministarstvo poljoprivrede aktiviralo je podmjeru 5.2 Programa ruralnog razvoja RH – za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju stoga je 4. kolovoza objavila Natječaj i pozvala poljoprivrednike neka zahtjev za dodjelu novca za obnovu uništenog potencijala podnesu od 2. listopada do 1. prosinca 2017. godine. Kao i kod svakog natječaja i ovdje postoje uvjeti. To su proglašenje elementarne nepogode u toj jedinici lokalne samouprave od strane županije, procjena štete od strane povjerenstava, podnošenje zahtjeva za potporu.

Na Natječaj se mogu prijaviti svi korisnici bez obzira na tip nepogode koja je narušila njihov proizvodni potencijal (požar, mraz, tuča i sl.). Predviđeni iznos Natječaja je 150.000.000 kn uz mogućnost povećanja, pokriva se do 100 posto prihvatljivih izdataka, a moguća je i isplata predujma u vrijednosti do 50 posto od ukupno odobrenog iznosa potpore. 

Cilj ovog natječaja nije nadoknada izgubljenog prihoda zbog smanjenja ili izostanka prinosa bilo ove ili prošlih godina. Potpora koju poljoprivrednici mogu dobiti kroz podmjeru 5.2 predviđena je i namijenjena kvalitetnoj obnovi narušenog poljoprivrednog potencijala na pojedinom gospodarstvu.

„Požari ne jenjavaju, štete su velike, ali uništeni poljoprivredni potencijal možemo i moramo obnoviti europskim novcem. Osigurali smo 150 milijuna kuna za obnovu poljoprivrednog zemljišta, izgradnju u uništenih objekata, nabavu životinja, bilja i mehanizacije stradalih u elementarnoj nepogodi. Djelatnici Savjetodavne službe će poljoprivrednicima sa stradalog područja pomoći u prijavi na natječaj kako bi barem malim dijelom olakšali ove teške trenutke koje prolaze.“- izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

Osnovni preduvjet provođenja ove mjere je da je za određeno područje županija proglasila elementarnu nepogodu. Šteta na poljoprivrednom gospodarstvu mora biti veća od 30%, odnosno mora biti uništeno minimalno 30% poljoprivrednog potencijala. Poljoprivrednim potencijalom smatra se npr. uništen poljoprivredni stroj, mehaničko zagađenje poljoprivrednog zemljišta, stablo, ali ne i plod. Dakle, ako je elementarna nepogoda uništila najmanje 150 od 500 stabala maslina to je prihvatljiv gubitak, no ukoliko je uništila samo plod, a stabla su pogodna za nastavak proizvodnje u idućem vegetativnom ciklusu – takva šteta nije prihvatljiva za financiranje iz ove mjere. Nadalje, da bi zadovoljio uvjete natječaja poljoprivrednik mora prilikom podnošenja zahtjeva za potporu biti upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava pri Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. U obzir se uzimaju proizvodne površine upisane ili u ARKOD ili u Upisnik poljoprivrednika. Korisnik mora pribaviti Procjenu štete u skladu s Metodologijom za procjenu šteta od elementarnih nepogoda.

Prihvatljivi troškovi obnove poljoprivrednog potencijala su sanacija poljoprivrednog zemljišta, izgradnja, rekonstrukcija i opremanje gospodarskih objekata, popravak ili nabava poljoprivrednih strojeva, mehanizacije i opreme za poljoprivrednu proizvodnju, nabava osnovnog stada/matičnog jata domaćih životinja, kupnja i sadnja sadnica višegodišnjeg bilja te opći troškovi (to su troškovi izrade potrebne dokumentacije, konzultanata i dr., do 10% ukupnih troškova).

Procedura prijave na natječaj je sljedeća: Prijavitelj predaje prvi dio zahtjeva za potporu sa dokumentacijom (Procjena štete od Povjerenstva za procjenu štete, koja mora biti veća od 30%; procjenu ukupnih radova na višegodišnjim nasadima koju izdaje Savjetodavna služba, s obzirom da Procjena sadrži samo broj životinja, stabala i slično, ali ne i ostale radove koje je potrebno obaviti; potvrda porezne uprave da nema duga; izjava da nema dvostrukog financiranja i slično). Nakon toga, a po zatvaranju natječaja, APPRRR će korisniku izdati Odluku o administrativnoj kontroli i Ugovor na temelju kojeg korisnik kreće u prikupljanje ponuda te mu se nakon odobrenja ponuda izdaje Odluka o financiranju.

Svi budući korisnici ove podmjere moraju biti svjesni da cilj ovog natječaja nije nadoknada izgubljenog prihoda zbog smanjenja ili izostanka prinosa bilo ove ili prošlih godina. Potpora koju poljoprivrednici mogu dobiti kroz podmjeru 5.2 predviđena je i namijenjena kvalitetnoj obnovi narušenog poljoprivrednog potencijala na pojedinom gospodarstvu.

Na mrežnim stranicama Agencije i Ministarstva objavljena je Uputa u kojoj su navedeni svi zahtjevi i uvjeti kao i primjeri dobre prakse. Uputu možete preuzeti ovdje.

Prema sadašnjim projekcijama prve isplate mogu se očekivati na proljeće 2018. godine i to po stvarnim troškovima potrebnim za obnovu uništenih poljoprivrednih potencijala na gospodarstvima. Tko dobije ovu potporu, sukladno obvezama koje postavlja EU, mora se tijekom sljedećih pet godina baviti poljoprivrednom proizvodnjom za koju je ostvario potporu.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede.

 

0 37

Lokalna akcijska grupa (LAG) „Laura“ neprofitna je udruga registrirana od 2009. godine s ciljem promicanja ruralnog razvoja na svom prostoru obuhvata. Trenutno broji 40 članova koji se sastoje od javnog, privatnog i civilnog sektora.

Djelatnici LAG-a „Laura“ su i ove godine na vrijeme informirali lokalno stanovništvo o mogućnostima sufinanciranja projekata putem javnog poziva Ministarstva turizma „Konkurentnost turističkog gospodarstva 2017“ te su pripremili projekte za stanovništvo s ovog područja.

Sve to je rezultiralo s odobrenih 13 projekata na temelju kojih je odobreno ukupno 507.000,00 kuna.

Odobrenim sredstvima sufinancirala se izgradnja 10 bazena, 2 projekta odnose se na modernizaciju seljačkih domaćinstava za pružanje smještaja, a sredstva su odobrena i za rekontrukciju jednog turističkog broda.

Odluke o odabiru dodijeljene su za izgradnju bazena i proširenje turističke ponude u Biogradu na Moru, Benkovcu, Pakoštanima, Pašmanu, Polači, Stankovcima, Ražancu, Sukošanu i Svetom Filip i Jakovu, što ukazuje na to kako se sve veći broj turističkih djelatnika odlučuje na prijavu na natječaje, kako nacionalne, tako i EU.

Uz pomoć LAG-a „Laura“ na taj je način sufinancirano ukupno 40 projekata od strane Ministarstva turizma te je odobreno više od 1,8 milijuna kuna.

LAG „Laura“ osim projekata sufinanciranih od strane nacionalnih i EU izvora aktivno je od svog osnutka radila na pripremi i provedbi Lokalne razvojne strategije te je ove godine konačno potpisan Ugovor s Ministarstvom poljoprivrede ukupne vrijednosti 11.573.418,78 kuna za sufinanciranje projekata iz područja poljoprivrede, ruralnog turizma i infrastrukture te će krajem godine započeti s raspisivanjem natječaja za dionike s ovog područja.

Od osnutka do danas LAG „Laura“ je sudjelovao kao nositelj, partner ili suradnik na više od 135 projekata sufinanciranih iz nacionalnih i EU sredstava ukupne vrijednosti veće od 7 milijuna eura. (RI)

0 45
Foto: Izvor Grad Biograd

Na konstituirajućoj sjednici održanoj u srijedu 21. lipnja u prostorijama Gradske vijećnice grada Biograda na Moru s malim izmjenama izabrani su predloženi vijećnici u Gradsko vijeće, te njegov predsjednik i potpredsjednik. Sjednicu je otvorio Mate Kutleša voditelj biogradske državne Uprave za Zadarsku županiju, a nakon toga izabrana je i Mandatna komisija koja je verificirala mandate članova Gradskog vijeća. Do izbora predsjednika sjednicu je vodila Ivana Stamičar, a na listi vijećnika došlo je do manjih izmjena. Tako je umjesto Ivana Kneza za vijećnika iz kvote HDZ-a i HSU-a izabran Tonči Šangulin, a umjesto Suzane Tolić koja je odustala iz privatnih razloga Marko Jurić.

Slijedom toga prisegnuli su: Tonči Šangulin, Marko Jurić, Ivana Stamičar, Angela Šarić, Marija Zrilić, Nikoleta Mustapić, Josipa Pribilović, Toni Bogdanić, Ivica Kapitanović iz kvote HDZ i HSU-a te Ante Fuzul, Robert Pelicarić, Antoni Rudić, Leo Zorica, Slavica Jeličić i Branka Golić iz oporbenih stranaka.

Nakon manjih neslaganja i nejasnoća Odbor za izbor imenovanja predložio je da predsjednik GV bude Tonči Šangulin, a što je podržalo 13 od ukupno 15 novopriseglih vijećnika. Jednako tako za jednog od dva dopredsjednika, vijećnici su prihvatili Ivanu Stamičar dok prijedlog za drugog dopredsjenika predložen Ante Fuzul nije prošao na ovoj sjednici. Tako će izbor drugog dopredsjenika GV biti na dnevnom redu naredne sjednice. Valja kazati kako ovoj konstituirajućoj sjednici zbog spriječenosti nije nazočio gradonačelnik grada Ivan Knez niti dogradonačelnik Marijan Stopfer, što je djelomično i umanjilo njezin značaj.

Izvor: Grad Biograd

0 32

Ministar Tomislav Tolušić dodijelio je prve Odluke o odobrenju lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu odabranih za sufinanciranje u okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2014. – 2020.

Odluke je dobilo pet Lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu (FLAG-ova) a ukupni odobreni iznos je 71.039.882,36 kuna za ukupno 58 mjera koje će provoditi u ovom programskom razdoblju.

Radi se o različitim mjerama; od promocije i marketinga ribarske tradicije određenih područja, promicanja svijesti o važnosti konzumacije ribe i lokalnih ribljih proizvoda među stanovništvom i turistima, poticanje potrošnje ribe u vrtićima i školama, stvaranju inkubatora znanja – edukativne aktivnosti usmjerene na cjeloživotno učenje, unaprjeđenje vještina i sposobnosti članova ribarske zajednice, stvaranja turističkih sadržaja povezanih sa ribarstvom i ribolovni turizam, zaštita autohtonih i razvoj novih proizvoda ribarstva i akvakulture pa do ulaganja u prerađivačke i distributivne objekte i međunarodnu suradnju.

Jedan od odobrenih FLAG-ova djeluje na području Zadarske županije – Biograda na Moru, Sv Filip i Jakova, Pakoštana, Pašmana i Tkona, što znači da će 15,7 mil kuna biti na raspolaganju navedenim jedinicama lokalne samouprave te privatnom i civilnom sektoru. Navedenim sredstvima financirati će se izgradnje i opremanje ribarnica, izgradnja, rekonstrukcija i opremanje malih objekata za preradu, poticanje potrošnje ribe, razvoj ribolovnog turizma, stvaranje turističkih sadržaja povezanih sa ribarstvom itd.

Nakon dodjele Odluka u Ministarstvu poljoprivrede osnovana je Nacionalna mreža lokalnih akcijskih skupina u ribarstvu, koju čini 14 članova (FLAG-ovi, ribarske zadruge, razvojne agencije…) te je za predsjednika mreže izabran predstavnik FLAG-a Lostura Ivan Čupić.

Podsjetimo, uz odobrena sredstva, prema istom modelu „odozdo prema gore“, nedavno je LAG-u LAURA odobreno 11,5 mil kuna za područje poljoprivrede (male i mlade OPG-ove), ruralnog turizma i infrastrukture na ruralnom području iz Programa ruralnog razvoja 2014. – 2020.

Djelatnici FLAG-a LOSTURA i LAG-a LAURA do sada su sudjelovali na preko 120 manjih većih odobrenih i realiziranih projekata kao nositelji, partneri ili suradnici u ukupnoj vrijednosti preko 25 mil kuna za javni, privatni i civilni sektor, većim dijelom za ulaganja u turizam, poljoprivredu, energetsku učinkovitost, poduzetništvo i infrastrukturu. (RI)

 

 

 

 

 

0 50

krpinaNajprije sam pomislio kako ta osoba nije stvarna, ali pokazalo se da jest da je komentar napisao pod pravim imenom i prezimenom Gojko Pupovac te da živi u Biogradu. Navrla su mi sjećanja iz 1991. kada su mi minama raznijeli obiteljsku kuću, govori Drago Krpina.

Drago Krpina, zamjenik predsjednika Kluba utemeljitelja HDZ-a i nekadašnji bliski suradnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, u nedavnom intervju u Novom listu, objavljenom 12. veljače, među ostalim, kritizirao je politiku koju u Hrvatskoj predstavlja Milorad Pupovac, rekavši kako je provodio miloševićevsku propagandu u Hrvatskoj i među pripadnicima srpske nacionalne manjine.

“Samim Srbima u Hrvatskoj i danas radi veliku štetu jer onemogućava ili barem otežava njihovu normalnu integraciju i uporno ih gura u nekakav “geto”. Svih proteklih 25 godina najveća nepravda u Hrvatskoj radi se prema hrvatskim građanima srpske nacionalnosti koji su odbili sudjelovati u ratu protiv Hrvatske, a osobito prema onima koji su i osobno sudjelovali u njezinoj obrani”, izjavio je u spomenutom intervjuu Krpina.

Ova izjava bila je dovoljna da na internetu izazove lavinu komentara i reakcija od kojih se jedan pokazao uznemirujućim za Krpinu. Među prvim komentatorima Krpinine izjave bio je Gojko Pupovac iz Biograda, i to pravim imenom i prezimenom, ne pod pseudonimom.

“Drago Krpina, poznajemo te od Biograda do Benkovca! Počeo si opet lajati! Ohrabrio si se zakonima HDZ-a! Tvoja stvar! Znaj da imaš nekoga, tko brine o tebi!”, stoji u komentaru Pupovca na ovaj članak.

Krpina međutim nije mogao ostati suzdržan na ovaj komentar za kojeg je smatrao da mu je upućena izravna prijetnja. Zbog toga je prijetnju prijavio policiji. Da je to učinjeno, potvrdili su nam u PU zadarskoj.

Nakon obavijesnih razgovora nisu utvrđeni elementi kaznenog djela, a slučaj je dalje proslijeđen Državnom odvjetništvu, rekao je Elis Žodan iz PU zadarske.

Glavni akter priče, Drago Krpina, detaljnije obrazložio cijelu priču.

glavas_krpinaNa internetskom izdanju intervjua pojavio se komentar Gojka Pupovca, prvi u nizu, u kojem je napisao nešto poput “Postoji netko tko će se pobrinuti za mene”. Shvatio sam to kao fizičku prijetnju upućenu na moj račun. Poučen osobnim iskustvom od ranije kada sam bio meta terorističkog čina, budući da su mi u travnju 1991. godine u Biogradu na moru minirali i raznijeli obiteljsku kuću, u kojoj srećom tada nikoga nije bilo, pročitavši ovaj komentar oživjela su moja neugodna sjećanja na taj događaj. Smatrao sam se dužnim prijaviti ovu prijetnju policiji, što sam i učinio i podnio kaznenu prijavu protiv Gojka Pupovca. Nadam se kako će institucije odraditi svoj posao u skladu sa zakonom i propisima, kazao je Krpina.

Za komentar smo zatražili i Gojka Pupovca, koji pojašnjava kako Krpinu osobno ne poznaje te kako je na temelju pročitanog intervjua komentirao njegove izjave o Miloradu Pupovcu.

Pupovac je moj rođak, a neke izjave koje je Drago Krpina rekao o njemu smatram kako nisu primjerene i točne i to me zasmetalo. Nisam imao namjeru prijetiti Krpini niti smatram da sam to učinio komentarom. Istina je da sam bio na razgovoru u policiji i sve je u redu, u telefonskom razgovoru nam je kazao Pupovac.

0 41
FOTO: kalelargainfo.hr
FOTO:  kalelargainfo.hr
FOTO: kalelargainfo.hr

Kandidat HDZ-a za gradonačelnika Grada Zadra na predstojećim izborima bit će dr. Branko Dukić, priopćeno je u ponedjeljak navečer iz zadarske središnjice HDZ-a.

– Izvješćujemo vas da je Gradski odbor HDZ-a Grada Zadra na sjednici održanoj dana 6. ožujka 2017. godine jednoglasno donio odluku da Branko Dukić, dr.med. bude kandidat HDZ-a za gradonačelnika Grada Zadra na predstojećim izborima – stoji u priopćenju kojega potpisuje predsjednik zadarskog Gradskog odbora HDZ-a Joso Nekić.                    

HDZ je uz ovo priopćenje poslao i izjave dr. Dukića, te aktualnog gradonačelnika Božidara Kalmete, koje prenosimo u cijelosti. 

U svojoj izjavi dr. Dukić je istaknuo:

„Želim zahvaliti Gradskom odboru HDZ-a Grada Zadra na jednoglasnoj potpori mojoj kandidaturi.

Velika mi je čast biti HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Zadra, ali to je ujedno i velika odgovornost i obveza. Zadru se uspjeh nije dogodio preko noći, dogodio se zahvaljujući kontinuiranom, predanom zajedničkom radu građana i naših timova, kao i svih dosadašnjih gradonačelnika i taj kontinuitet ćemo svakako nastaviti.

Zadar je na dobrom putu, stalno se razvija, ali to ne znači da se smijemo opustiti. To će mi, kao budućem gradonačelniku, biti samo dodatni motiv da budemo još bolji. Evo, odmah vam na prvu mogu dati jedan primjer, jer mi je to blisko, da ću kao gradonačelnik učiniti sve da zadarska Opća bolnica u sljedeće četiri godine osigura još bolju zdravstvenu skrb i zaštitu svim našim građanima, a jedan od koraka će biti sudjelovanje Grada Zadra u kupnji aparata za zračenje kako naši teško oboljeli pacijenti ne bi više morali svakodnevno putovati u druge gradove. Zadar 2021. mora biti najugodnije mjesto za život ne samo u okvirima lijepe naše.

U Zadru sam se rodio, tu živim i budućnost svoje obitelji, pogotovo svoje četvero djece, vidim u našem gradu. Profesionalno sam se ostvario kao liječnik i rukovoditelj Odjela koji vodim gotovo 13 godina. Vrijeme je da se u potpunosti posvetim gradu kojeg volim. Siguran sam da ćemo zajedno ostvariti velike stvari“, stoji u izjavi dr. Branka Dukića.

Božidar Kalmeta je, pak, naveo:

„Apsolutno podržavam jednoglasnu Odluku Gradskog odbora HDZ-a Grada Zadra da Branko Dukić, dr.med. bude kandidat Hrvatske demokratske zajednice za gradonačelnika Grada Zadra. Branko je čovjek poznat široj zadarskoj javnosti kao vrijedan, odgovoran liječnik, humanitarac, dragovoljac Domovinskog rata, uvijek spreman pomoći svakome. Čovjek koji je cijeli život proveo u ovom gradu i siguran sam da će svu svoju energiju, znanje i sposobnosti dati za daljnji prosperitet Zadra i njegovih građana. Izborom takvog gradonačelnika Zadrani ne moraju strahovati za svoju budućnost“, naveo je Božidar Kalmeta.

IZVOR: Zadarski.hr

0 34

mjesni_odbor_silbaSilba je mali otok zadarskog arhipelaga i krajnja je sjeverozapadna točka Dalmacije. Ako vas put ikada nanese na lijepu Silbu, znajte da vas neće dočekati prometna gužva na otoku jer su automobili -zabranjeni! Silba je dobila naziv po rimskom nazivu šume – “silva”, što ne čudi jer se radi o drugom najšumovitijem otoku u Hrvatskoj.

Jedno naselje na otoku je mjesto Silba koje broji tristotinjak stalno naseljenih stanovnika. U sezoni broj ljudi koji borave na otoku porastu do čak 6.000. Kao i većinu naših otoka, Silba se suočava sa standardnim problemima; depopulacija, nezaposlenost, slaba prometna povezanost s kopnom i drugim otocima, infrastrukturni problemi, nedostatak škola…

Otok bez političara

Stanovnici Silbe kao da su izgubili vjeru u političare pa su od 2014. do ljeta 2016. bili bez lokalne vlasti, stoga je u to vrijeme Silba brzo prozvana otokom bez političara. S takvim se stanjem nije mirila skupina tamošnjih cura, pa su “grintanja na kavi” odlučile pretvoriti u vlastitu inicijativu koja je urodila stvaranjem nezavisne liste i kandidaturom na izborima za Mjesne odbore u srpnju prošle godine. Pojavile su se “niotkuda” i pomele političke suparnike.

Razgovarali smo s 35-godišnjom Sarom Lovrović, koja je postala predsjednica Mjesnog odbora Silba. U Odboru su ušle još 3 cure s njene liste i to: Alma Kruško (28), Paula Bolfan (22) i Matilda Sindičić (33).

Kada je Nezavisna lista preuzela vlast na Silbi, i koji je uopće bio motiv upuštanja u političku utakmicu?

– Pobjeda na izborima za Mjesni dobar dogodila se krajem srpnja 2016. godine, radilo se o izvanrednim izborima. Silba dvije godine nije imala Mjesni odbor jer nije bilo interesa za kandidaturu od strane mještana. Nekoliko mjeseci prije bili su još jedni izvanredni izbori na koje se nitko nije prijavio! Mi smo u srpnju potajno sastavili listu za izbore, no kada smo prijavili službeno ona postaje javna. Čim je postalo jasno da kao nezavisni izlazimo na izbore, sastavila se lista HDZ-a. Svi su nas tada ispitivali, kako se mislimo baviti politikom kada nemamo iskustva.

Odmah smo govorili da je bolja situacija kada postoji konkurencija, a ne kao na Silbi kada 2 godine nije postojala politička opcija. Ono što su nam neki u startu prigovarali je činjenica da su od nas 5 s liste, 3 djevojke zapravo iz Zagreba.

Ipak, u kratko vrijeme svojom kandidaturom napravili smo bum. Naime, radilo se o curama u rasponu od 22 do 35 godina koje su se pojavile preko noći, stupile u politički ring i uvjerljivo pobijedile, porazivši HDZ.

Odlučile smo izići na izbore jer smo bile uvjerene da treba nešto mijenjati. Tada nismo imali razrađenu strategiju, iako smo bile upoznate s glavnim problemima na otoku i da se oni pokušavaju riješiti dugi niz godina. Jednostavno više nismo htjele na kavi raspravljati što treba nego smo odjednom odlučile djelovati.

Je li vaša pobjeda na Silbi bila iznenađenje?

– Bilo je to iznenađenje za one koji nisu glasali za nas. Naša lista je osvojila 133 glasa, a HDZ je osvojio 55. Ne čudi to nakon dvije godine bezvlađa, odnosno nepostojanja Mjesnog odbora. Ljudi su bili željni promjene. Na drugoj listi su bili ljudi koji su se već prije pokazali, pa je očito da su htjeli promjene. Mi nismo imali klasično marketinšku kampanju. Ponašale smo se uobičajeno, samoinicijativno smo obilazile bliske ljude i kuće. Nikoga nismo nagovarali nego smo razgovarali s ljudima da nam ako pobijedimo ukažu na probleme, da nam budu desna ruka. Ljudi su zadnjih 7 mjeseci prepoznali naš trud i drago im je da im dajemo na važnosti. Ne ponašamo se kao da smo apsolutna vlast.

Kada ste postali mjesna vlast, jesu li stvari bile onakve kakvima ste ih zamišljali?

– Bilo je tu u početku puno emocija. Kao i svako natjecanje, donijelo je početnu euforiju. Usprkos slavljeničkoj atmosferi, odmah smo osjetili strahopoštovanje prema povjerenju koje su nam ljudi iskazali i prema poslu s kojim se do tada nismo bavili.

No uskoro slijedi “tuš”, vrlo brzo uviđamo da smo zaista ušli u politiku. Nisam u početku potpuno bila sigurna što se od nas traži. U Mjesnom odboru postoje neke obveze koje se kontinuirano iz godine u godinu ponavljaju, osobito obveze prema Gradu Zadru. Prva godina je svakako najteža jer treba pohvatati “konce”. No moram napomenuti da nas je Grad Zadar dočekao otvorenih ruku. Ne znam je li to zbog toga što su vidjeli da smo mi mladi, da se prije toga nikada nismo bavile politikom. Djelatnici Grada bili su na raspolaganju za sva pitanja, i dan danas znam pitati samo savjet, usmjerenje.. i stvarno ga dobijem. Imamo zaista dobru suradnju.

Je li bilo pokušaja političke trgovine?

– Da, ali to je u neku ruku za očekivati. Sve je došlo odjednom, pa i ti pokušaji političke trgovine. Bilo mi je fascinantno od koga sam sve primila pozive. Trebalo je biti pametan i vidjeti tko stvarno zove da pomogne, a tko da bi nas “namamio” u stranku.

Je li proračun Mjesnog odbora dovoljan za funkcioniranje otoka?

– Apsolutno ne. Do kraja rujna morali smo napraviti okviran financijsku plan za 2017. godinu. Odredili smo puno toga u planu, pa smo računali da se dio riješi da će to biti dobro. Neke stvari smo lako uspjeli realizirati i to nam je bio vjetar u leđa. Zaista nam je rijetko što bilo izričito odbijeno. Do sada stvari idu po planu, no naš mandat traje kraće, pa nam je bitno da ostvarimo kratkoročne ciljeve. Na dugoročne ciljeve svakako pazimo i radimo u smjeru njihovih ostvarenja no nužno je da u ovom kratkom periodu usmjerimo energiju na realno ostvarive ciljeve.

Je li vaša Nezavisna lista stabilna i hoće li izdržati do kraja mandata?

– Naravno. I prije ulaska u politiku svi smo mi odvagali u što se upuštamo, čega ćemo se morati odreći. Tu smo da odradimo mandat do kraja i da našem otoku omogućimo pomake na bolje.

Na otoke se gleda samo u sezoni. No što kada u ranu jesen “zastor” padne? Onda treba održati život na otoku, ali i zbivanja na nekakvoj razini. U tom pogledu, prošlog smo prosinca organizirali prvi Advent na otoku u trajanju 10 dana i to je bio pun pogodak. Bio je to izazov jer bilo što organizirati zimi na otoku je hrabro. Zatim u događaj se uključilo puno ljudi, samo to nikada ne bi uspjeli napraviti. Mještani su to sjajno primili, očito je to i njima i nama dobro došlo. Bio je to sjajan način kako da zbližimo stanovnike Silbe, da zaboravimo na međusobne nesuglasice koje se povremeno jave i da krenemo bolje u Novu godinu. Silbi, kao i drugim otocima, nedostaje kvalitetnih događaja.

Što se radi na tome da se zadrži život na Silbi?

– Na Silbi, kao i svugdje, nedostaje posla. Promjerice, na otoku imamo dva dućana, pa smo im ponudili pomoć na nekoliko područja. Želimo da se zapošljavaju ljudi s otoka. Bitno je da obitelji ovdje mogu preživjeti cijele godine, a to znači da otok mora imat razvijenije gospodarstvo nego je to slučaj sada. Na Silbi su svi restorani van sezone zatvoreni, radi samo jedan kafić. I kafići su bitni za zapošljavanje lokalnih ljudi. S ovdašnjom marinom imamo neriješen slučaj vezano uz imovinskopravna pitanja. Za marinu nam treba duži period da se riješi.

Silba je ljeti živa, to je otok pješaka i mladih ljudi. Turizam nam je jako bitan za opstanak ovdašnjih ljudi, stoga je otok turistički usmjeren. Otok moramo sačuvat i za stanovnike i turiste. U tom smislu, zabranjeni su automobili cijele godine. Na otok automobila smije doći i odmah se mora vratiti nazad. Ljeti zabranjujemo i bicikle. Kada živite bez straha da će vas negdje udriti kakvo prometno sredstvo jednostavno se ugodnije osjećate, a nemate ni trošak goriva, održavanja automobila… To je stara tradicija jer je otok malen, ima male ulice. Relacije su male, pa se do bilo kojeg dijela otoka može doći bez problema.

Kako funkcionira Turistička zajednica Silbe?

– Zakon kaže kada dođe novi Mjesni odbor, onda se mijenja i predsjednik Turističke zajednice. To bi trebao biti gradonačelnik Zadra, no kako on nema dovoljno vremena za obavljanje ove vrlo važne funkcije, Mjesni odbor može izabrati drugog. Članovi Mjesnog odbora su ozbiljno shvatili svoje obveze te smo funkciju predsjednika povjerili Kristijanu Lopcu, suradniku i kolegi s dugogodišnjim iskustvom na upravljačim funkcijama. Inače, on preko 20 godina dolazi na Silbu, a posljednjih nekoliko je svoj dom u Berlinu zamijenio Silbom. Turistička zajednica i Mjesni odbor imaju puno dodirnih točaka, a Kristijan sjajno promiče turizam i pomaže našim projektima.

Što biste htjeli napraviti do kraja mandata?

– S popisa bi prvo htjeli “skinuti” kratkoročne ciljeve. Mislim da je to realno moguće. Želimo otvoriti dijalog oko dugoročnih ciljeva, a i tu se stvari dobro odvijaju. Nije bitno tko će pobijediti na sljedećim izborima, jer želimo dati temelje za rješavanje dugoročnih ciljeva. Želimo dodatno poboljšati život ljudima na otoku da nam svima bude dobro.

Članica ste Pokreta otoka. Što očekujete od te suradnje?

– To je spontano ušlo u naše živote. Na njihovu inicijativu smo došli i učlanili se. U početku je bilo nejasnoća, no kroz zajednička druženja, a osobito aktivnosti predsjednice Maje Jurišić, sve mi je postalo znatno jasnije. Maja ima energiju ujediniti otočane i nadam se da će na tome uspjeti. Uvidjeli smo da svi otoci imaju probleme, od kojih su mnogi identični. Neki od tih problema su u procesu rješavanja ili su riješeni pa su drugima davali savjete i naputke. Brainstorming je bio sjajan na druženjima, svatko dobije vrijedan savjet ili nadahnuće. Savjetujem i drugima da se pridruže Pokretu otoka jer smo zajedno jači!

IZVOR: www.dalmacijadanas.hr

0 49
FOTO: Grad Biograd

 hdz_sdpLokalni izbori se polagano zahuktavaju, ali u Biogradu predkampanja zaostaje za ostalim jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj. Rezultat je to sveopće letargije i nedostatka vjere u bolje sutra, kao i dugogodišnje loše kadrovske politike posebice vladajućih, ali i oporbe. Za sada su kandidature istaknuli iz novooformljenog MODES-a (Ante Fuzul), a HDZ Biograd će vjerojatno ponovo kandidirati Ivana Kneza.

SDP još nije ništa obznanio, dok su za sve ostale opcije ne zna što planiraju.

Gdin. Ante Fuzul najavio je kandidaturu, ali još nije predstavio program.

U kojem smjeru će ići kampanja HDZ-ovog kandidata Ivana Kneza, moglo se iščitati sa svečane sjednice GV-a povodom Dana grada. Već oprobani koncept najave projekata pred izbore, pa čak i onih nerealiziranih, a već jednom najavljenih od prije četiri ili osam godina, biti će HDZ-ova kampanja. Takav oblik afirmativne kampanje bi imao smisla da isti nisu na vlasti u kontinuitetu od 2004. g. Ovako možemo osnovano sumnjati da je to ponovo najobičnija predizborna demagogija puna lažnih obećanja.

PROŠLOST SE PONAVLJA: Isti kandidati, isti projekti, istim biračima preko istih medija
FOTO: bioigradnamoru.hr
FOTO: bioigradnamoru.hr

Na sjednici za Dan grada koja je iskorištena za lokalnu kampanju HDZ-a, predstavljen je niz projekata. Uobičajeno, političari se oslanjanju na kratko pamćenje svojih birača pa su i ovaj put najavili stare projekte koji su bili prezentirani na tim istim sjednicama prije četiri ili čak osam godina, a nije niti započeta gradnja. Npr. za potrebe prvog dijela analize uzeli smo samo par primjera: Obnova Osnovne i ”Stare” škole, Doma za starije i nemoćne, i Sv. Katarine – otoka ljubavi su već prije nekih 5 i više godina najavljeni kao da gradnja kreće uskoro, neposredno nakon lokalnih izbora 2013. g. Međutim do danas, ništa…

Jedan od primjera je projekt Sv. Katarinaotok ljubavi koji je pompozno najavljen 2013. g uz video prezentaciju (koja također košta), a nije se ni kamenčić izgradio niti se više spominje. Nekoliko mjeseci pred izbore gradonačelnik Knez je najavio ovaj projekt prvo na sjednici za dan Grada, a kasnije u Slobodnoj Dalmaciji (17.01.2013. g) Kada bi se cijeli projekt mogao realizirati? – Za godinu, najviše dvije, uvjeren je gradonačelnik Knez.” Vjerojatno se ništa nije ni planiralo, već se biračima bacila ješka za glasove.

Zanimljivo je da se nakon toliko godina gotovo svi nabrojani projekti (osim Sv. Katarine) opet vade iz arhive. Isti kandidati, ponovo nude te iste projekte, istim biračima preko istih medija. Ovih dana vidimo da se ”slučajno” pojavljuju članci s najavama istih ili sličnih investicija, ali i navijačkih medijskih izvještaja o nekakvoj izgradnji već izobećavanih projekata.

mirovinski_dom_biograd_projektiNeposredno pred lokalne izbore 2009. i 2013. godine najavljivani isti projekti kao i sada 2017. godine

Također, još tamo prije 7 godina, 2010. i 2011. godine najavljeno je da će se uskoro graditi ogromni Domovi za starije i nemoćne od pretpristupnih EU fondova. Kulminacija ”propagande” bila je 2013. g. nekoliko mjeseci pred izbore preko odanih novinara koji su članke objavljivali u dnevnim novinama i na radiju. Npr.  U jednim dnevnim novinama (09. 02. 2013 g.) osvanuo je članak pod naslovom: ”Novcem iz fondova EU-a do doma za starije i nemoćne” u vrijednosti od 50 miliona eura, dok je 26.03.2013 g na radio postaji rečeno: ”Očekuje se da bi radovi krenuli početkom 2014. godine. Kapacitet doma bio bi oko 900 ležajeva.” Do danas ništa nije postignuto, niti više postoje pretpristupni fondovi…

Također 25. 04. 2013 g. (izbori su u svibnju) izlazi članak ”Obnova Stare škole od podruma do dormitorija”, a svega nekoliko mjeseci kasnije najavljuje se novi projekt i dolazak Baltazar Adam Krčelić poslovne škole. Nakon što se ni to nije realiziralo, godinu kasnije (2014. godine) se objavljuje izgradnja velebnog Multimedijskog muzejskog centra iz EU fondova u Staroj školi. Nakon i tog trećeg nerealiziranog obećanja, za ove izbore je po četvrti put obznanjena obnova zgrade Stare škole. Prije 8 godina je projekt uvale Jaz najavljen, o čemu ćemo pisati u slijedećem nastavku…

Oporbene opcije nesposobne poentirati na nerealiziranim obećanjima ili su kompromitirane svojom trgovinom pa šute
FOTO: Obećanje iz 2011, 2013 i 2017. godine, današnja stvarnost
FOTO: Obećanje iz 2011, 2013 i 2017. godine, današnja stvarnost

Svi smo se nadali i vjerovali u obnovu Osnovne škole – nadogradnju kata i uređenjem igrališta iz 2011. godine. Samo na projektnu dokumentaciju za rekonstrukciju i nadogradnju škole dano je 460.550 kuna. 

Međutim kada je oporba u ovom mandatu tražila da ispune obećanje igrališta na OŠ, gradonačelnik i suradnici su tvrdili da se ne može ništa graditi jer je zemljište županijsko (što uopće nije prepreka). Međutim, sada to ne smeta i opet najavljuju obnovu OŠ i igrališta 6 godina kasnije.

U nedostatku projekata gradska vlast čak politizira privatnu investiciju poduzetnika Koletića koji vlastitim novcem i novcem svojih partnera gradi zabavni park. Gradski čelnici stalno pokušavaju prezentirati tuđe privatno vlasništvo  i tuđu sposobnost kao nešto što su biogradski političari stvorili, što naprosto ne odgovara istini.

Sve ovo navodimo jer se ponovo ovih dana u predizborne svrhe pokreće val članaka (poput ”Projekti koji će promijeniti lice grada”) o tim istim recikliranim projektima , dok je oporba iz redova SDP-a i NL Ivan Babara nesposobna takvo obmanjivanje građana neutralizirati. HDSSD ekipno ne izlazi na izbore, dok je njihov Marinović promjenio sveukupno četiri stranke dosada (HDZ, HDSSD, HSP-AS i MODES).

Svjesni lošeg stanja u političkoj kasti grada Biograda, mi iz uredništva odlučili smo preuzeti ulogu konstruktivne i argumentirane opozicije, ali i gorljivog podupiratelja vlasti kada rade kvalitetne stvari poput Slovenskog vikenda u predsezoni, uređenja groblja i kanalizacije,  ili prezentacije našega grada na raznim ciljanim destinacijama i sve ono pozitivno što rade…

U slijedećem članku ćemo pisati o obećanjima starim gotovo preko 8 godina…

0 37
FOTO: biogradnamoru.hr
FOTO: biogradnamoru.hr

Naša sezona počinje odmah nakon Uskrsa i završava sve kasnije, zatvaramo je u listopadu ‘Biograd Boat Showom’. Dobrom promidžbom i novim manifestacijama ove godine namjeravamo ugostiti i mnogo više turista od lanjskih 1,2 milijuna

Na čelu Biograda na Moru već je deset godina Ivan Knez. Nakon što je završio Agronomski fakultet u Zagrebu, zaposlio se u Policijskoj upravi – ispostavi Biograd na Moru kao policijski službenik, a poslije je napredovao do mjesta inspektora za poljoprivredu i šumarstvo u tom gradu. Prije nego što je zasjeo na mjesto gradonačelnika, obnašao je funkciju inspektora za gospodarstvo u Državnom inspektoratu u Zadru, a zatim i pomoćnika pročelnika za turizam Zadarske županije. Grad pomaže i malim poduzetnicima nudeći im povoljne zakupe, prodaju i koncesiju.

• Kako se razvijao Biograd tijekom vašega mandata? Gdje je danas u odnosu na nekoliko godina prije?
– Otkako su građani dali povjerenje meni i mojem timu, naš je cilj da Biograd postane grad po mjeri čovjeka, da ne bude samo turistički grad u kojem će se živjeti tri mjeseca, koliko je donedavno trajala turistička sezona, nego da bude u punom smislu riječi – srce Jadrana. Osigurali smo uvjete za gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostornim planovima i zemljišnoknjižnom obnovom. Tako ostvarujemo uvjete za društveni i gospodarski razvoj, gradnju i racionalnu uporabu prirodnih i kulturnih dobara. Neke rezultate možemo vidjeti u raznim projektima koje je odobrila Europska unija, manifestacijama koje su ucrtale Biograd na svjetski turistički zemljovid, povećanju broja noćenja… Grad će i u budućnosti provoditi projekte koji će osigurati financijsku održivost, stoga uskoro očekujemo vidljive rezultate. Napredak i razvoj uvijek zahtijevaju vremena jer ništa kvalitetno i dobro nije učinjeno preko noći.
• Jeste li zadovoljni proteklom turističkom sezonom?
– Grad Biograd u posljednjih je nekoliko godina znatno iskoračio u turističkoj sezoni i promidžbi kao turističkog središta, pa tako svake godine bilježimo povećanje turista i noćenja, širimo lepezu nacionalnosti gostiju. Osim toga, više ne dolaze samo tri mjeseca u srcu sezone, nego naša sezona počinje mnogo ranije, odmah nakon Uskrsa, i završava sve kasnije; zatvaramo je u listopadu manifestacijom ‘Biograd Boat Show’. Budući da imamo dvije marine, nautički turizam dopušta da naša sezona traje cijelu godinu jer smo poznati kao odredište s najviše regata tijekom godine u cijeloj regiji. Ako govorimo o brojkama, Biograd je prošle godine imao više od 1,2 milijuna noćenja, a promidžbom i manifestacijama namjerava ih imati još mnogo više.
• U Biogradu se održava najveća izložba plovila u Hrvatskoj i regiji ‘Biograd Boat Show’, tu je i ‘Gastro stol’. Tko stoji iza ideje o tim manifestacijama i planirate li neke slične u sljedećim godinama?
– ‘Biograd Boat Show’ tradicionalno organizira hotelska kuća Ilirija uz potporu i sufinanciranje Grada Biograda na Moru te Turističke zajednice. ‘Gastro stol’ je manifestacija koju organiziraju Turistička zajednica i Grad uz pomoć naših ugostitelja i Biograđana koji žele pridonijeti službenom otvorenju turističke sezone koje počinje tom priredbom. Kad je riječ o manifestacijama, tu se uvijek trudimo i znamo da upravo organiziranjem događaja koji su drugačiji, novi, a pogotovo internacionalni, privlačimo goste, ali i, što je važno, medije. Možemo se pohvaliti i održavanjem manifestacije ‘Croatia Harley Days’, na kojoj je bilo više od 30.000 motora i više od 100.000 posjetitelja. Moram napomenuti da ponovno pregovaramo o tome da se taj događaj treći put vrati u Biograd. U svibnju 2015. imali smo pak Svjetske dane Vespe koji su okupili ljubitelje vespi iz cijeloga svijeta; nadalje, imali smo Svjetsko natjecanje u oranju, koje je bilo izvrsno medijski popraćeno; prošle godine održan je Internacionalni sajam ribarstva, a uvijek smo ponosni na manifestaciju ‘Biogradska noć’ koja se tradicionalno održava 4. kolovoza i posvećena je Danu pobjede i domovinske zahvalnosti; iz godine u godinu privlači sve više posjetitelja, njih iznad 30.000. Prema toj manifestaciji čiji je vrhunac spektakularni vatromet naši gosti planiraju odmor jer, vjerujte, na taj datum slobodnih smještajnih kapaciteta nema i da ih je još toliko, bilo bi ih malo! Ove godine predsezonu ćemo začiniti i ‘Slovenskim vikendom’, manifestacijom koju smo nedavno reklamirali na turističkom sajmu u Ljubljani, posvećenu upravo našim najbrojnijim gostima, Slovencima. Naglasak je na aktivnom odmoru uz, naravno, zabavu na rivi u noćnim satima. Ove godine imamo i Europske dane Vespe koji će se održati u svibnju, vikend uoči otvorenja turističke sezone.
• Biograd na Moru jedno se vrijeme rekla-mirao kao centar kongresnoga, poslovnog turizma. Kako stojite u vezi s tim?
– I dalje težimo prema tom cilju. Ulagači su kupili teren u središtu grada namijenjen upravo za kongresni turizam. Koliko imamo informaciju, već imaju gotove projekte pa će se uskoro početi raditi i na tome.
• Kako surađujete s poduzetnicima? Imate li neke subvencije ili slične oblike financiranja?
– Grad Biograd potpuno podupire rast i razvoj poduzetnika, osobito malih. Pomažemo im nudeći im povoljne zakupe, prodaju i koncesiju.
• Osim turizma, koje još gospodarske grane treba istaknuti u vašem gradu?
– Kad govorimo o gospodarskim granama, svakako treba spomenuti i poljoprivredu te industriju koja se razvija na biogradskom području. Industrijska zona, u kojoj je iz godine u godinu sve više tvrtki, trebala bi postati još privlačnija poduzetnicima i ulagačima. Želimo da taj prostor zaživi u punom smislu riječi. U njemu osiguravamo nužnu infrastrukturu, na čemu se u okviru mogućnosti sustavno radi. Kad govorimo o poljoprivredi, ne možemo ne spomenuti Vranu d.o.o., najvećega poljoprivrednog proizvođača svježeg povrća i voća koji tradicionalnom poljoprivrednom proizvodnjom čuva plodnost i održivost zemljišta. Ondje je zaposleno više od 120 radnika, i to bez sezonaca. Tu je i Tvornica mreža i ambalaže čiji novi proizvodni pogon vrijedan 12 milijuna treba biti gotov ove godine.
• Koje nove poslovne projekte planirate u sljedećim godinama?
– Uvijek je teško govoriti o jednogodišnjem razdoblju, ali projekti na kojima se radi ili oni na kojima se počinje raditi jesu redom: rekonstrukcija ljetnoga kina; gradnja i rekonstrukcija pučkog otvorenog učilišta s multimedijskom dvoranom i kinom; karting-centar; gradnja mirovinskoga doma, kanalizacijskog sustava; gradnja zabavnog parka koji će se otvoriti u lipnju ove godine, a ulagač je tvrtka Mirnovec park, sestrinska tvrtka Mirnovec pirotehnike; golfski tereni zagrebačke tvrtke VMD te rekonstrukcija Zavičajnog muzeja Biograda na Moru. Grad planira i druge, nove ideje za koje projekti već postoje, ali sve u svoje vrijeme…

Dodatne informacije
Izvor:LIDER MEDIA